U našem vremenu još uvijek vidimo previše razdora, previše rana koje ostavljaju mržnja, nasilje, predrasude, strah od drugačijih, ekonomski sustav koji iskorištava Zemlju i isključuje siromašne. A mi želimo biti, unutar tog tijesta, mali kvasac jedinstva, zajedništva, bratstva.
Želimo reći svijetu, s poniznošću i radošću: gledajte Krista! Približite mu se! Prihvatite njegovu Riječ koja prosvjetljuje i tješi! Čujte njegov poziv na ljubav kako bismo postali njegova jedinstvena obitelj: u jednome Kristu – jedno smo. To je put kojim trebamo ići zajedno, međusobno, ali i s drugim kršćanskim Crkvama, s onima koji slijede druge religije, s onima koji traže Boga, sa svim ženama i muškarcima dobre volje – kako bismo zajedno izgradili novi svijet u kojem kraljuje mir.
To je misionarski duh koji nas mora nositi – ne zatvarati se u svoje male krugove, ne osjećati se boljima od svijeta, nego ponuditi svima Božju ljubav, da se ostvari ono jedinstvo koje ne briše razlike, nego poštuje osobnu povijest svake osobe te kulturne i vjerske korijene svakog naroda.
Braćo i sestre, ovo je čas ljubavi! Božja ljubav koja nas međusobno čini braćom i sestrama srce je Evanđelja, a s mojim prethodnikom Lavom XIII. i mi danas možemo pitati: Ako bi ta ljubav „prevladala u svijetu, ne bi li svaki sukob odmah prestao i ne bi li se mir vratio?“ (Enciklika Rerum novarum, 21).
Svjetlom i snagom Duha Svetoga izgradimo Crkvu utemeljenu na Božjoj ljubavi, znak jedinstva, misionarsku Crkvu koja širi ruke svijetu, koja naviješta Riječ, koja se ne boji biti uznemirena poviješću, i koja postaje kvasac sloge za čovječanstvo.
Zajedno, kao jedan narod, kao braća svi (fratelli tutti), kročimo ususret Bogu i ljubimo se međusobno.
(izvor IKA)
