Samostanska blagovaonica
Blagovaonica prije rata – Barokna slika Krist u Emausu u samostanskoj blagovaonici, Pavao iz Pečuha – Senser, 1756. godina
Franjevačke samostanske blagovaonice bile su, kao središnje okupljalište redovnika na blagovanje, obično urešavane slikama koje svojim sadržajem korespondiraju s namjenom prostorije. Dakako, to su najčešće prikazi Posljednje večere, no u Vukovaru je čeona stijena blagovaonice bila urešena veoma lijepom Večerom u Emausu koju je, prema podacima iz samostanske spomenice, izradio 1756. godine za samostan „slikar Pavao iz Pečuha“.[1] Ovu vrijednu sliku franjevci su odlaskom iz samostana 19. studenoga 1991. godine morali ostaviti u blagovaonici smotanu u svitak, te je do danas ostala izgubljena.
Ures blagovaonice dopunjali su portreti Sv. Franje Asiškog i Sv. Ivana Kapistranskoga, Sv. Bonaventure, svetih Ćirila i Metoda, Sv. Klare, pa Ecce Homo i Smrt Sv. Josipa. Vukovarski je samostan posjedovao i lijep portret provincijala Ivana Velikanovića Brođanina, a po hodnicima su bile izvješene barokne oltarne slike Sv. Antuna Padovanskoga i Sv. Josipa, pa slika Našašća svetoga Križa, slike Bez grijeha začete Djevice Marije i Sv. Jude Tadeja. [2]
Stari, vrlo dobro uščuvani stolovi, njih sedam, dobio je vukovarski samostan iz beogradskog samostana za gvardijana o. Antuna Bibića, Vukovarca, godine 1739., kad je taj samostan dokinut.[3] Nažalost, stolovi su kao i ostali samostanski inventar nestali. Prema fotografijama starih stolova izrađeni su novi (2007.).
Za vrijeme okupacije samostanska blagovaonica, kao i sve vukovarske kuće, opustošena je, a bačvasti svodovi urešeni djelima majstora Franje Horvata i Antona Brolla 1911. godine, ostavljeni su na nemilost propadanju.
Od šest portreta rađenih u žbuci na zidu samo su dva malim dijelom sačuvana (za vrijeme progonstva) i, koliko je bilo moguće, restaurirana. Danas su postavljeni u samostanskom hodniku na ogled.
U sklopu samostanske obnove i preseljenjem braće franjevaca 2005. godine iz stana u samostan, obnavlja se i blagovaonica koja je u ratu potpuno devastirana, a velika slika „Emaus“ koja se protezala preko cijelog zapadnog zida bila je otuđena. Godine 2006./2007. blagovaonicu je pod stručnim vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda majstorski obnovio restaurator György Kiss.
Ovalne slike – ulja na platnu je prema uzorcima starih slika na bačvastim svodovima izradila akademska slikarica Zrinka Kralj iz Rijeke. To su portreti sv. Ljudevita i sv. Elizabete – zaštitnika Franjevačkog svjetovnog reda, zatim sv. Ćirila i Metoda – zaštitnika Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, te sv. Franje – osnivača Reda manje Braće i sv. Ivana Kapistranskog – obnovitelja Reda manje braće u Srijemu i Slavoniji.
Hrastovu drvenu zidnu oplatu je prema izvornim fotografijama sačuvanim u Restauratorskom odjelu Ministarstva kulture u Osijeku projektirao dipl. ing. arh. Emil Kolar iz Vukovara. Stolarske radove zidnih oplata izveli su majstori iz Klanjca, a stolove je prema istim nacrtima izradio mladi stolarski majstor Ivica Funarić – „VIF Stolarija Bilje“. Podni mozaik u kombinaciji hrasta i jasena je u dogovoru s restauratorima i projektnim uredom odabrao tadašnji gvardijan fra Zlatko Špehar u „Spačvi“ u Vinkovcima.
Danas je obnovljena blagovaonica s lijepim štukaturnim ukrasnim okvirima i ovalnim slikama kao i s cijelom slikarskom ornamentikom lijepog i uzornog izgleda i ugođaja.
3,635 total views, 1 views today