„Oče, molim Te da budu jedno… ne uzimam ih iz svijeta”

Isus u Evanđelju konstatira problematiku jedinstva kod prvih sljedbenika. Nema dvojbe da Isusov put ne poništava pojedinca koji je također dio zajednice. Čovjek je istovremeno individua i zajednica. Potrebno je uskladiti jedno i drugo, potrebno je da ne nestane osoba ali i da se ostvari zajedništvo. Čovjek je i po osobnosti i po zajedništvu Božja slika. Uvijek postoji opiranje jedinke da se ne izgubi u zajedništvu, a opet ne može bez njega. Sebičnost se osjećala i kod apostola… Svi nose svoju svojeglavost pa i kad se upute za Isusom. Preporođeni su, ali ostaju posljedice iskonskog nedostatka, grijeha. Pavao primjećuje sebičnost i u prvoj Crkvi. Čak su bili sebični i prilikom slavlja Euharistije, što je vidljivo u Korintskoj crkvi. Koji je korijen i bit kršćanskog jedinstva i pluralizma? Neki kao da ne vide da je moguće to dvoje spojiti. Zar kršćansko vjerovanje ne vjeruje u Trojedinog Boga? To znači dubinsko jedinstvo i pluralnost u osobama. Jedan Bog u tri osobe (Otac, Sin i Duh). Jedinstvo ne poništava osobnost, dapače pomaže joj da se izvorno razvija i potvrđuje. Zato bi mogli reći da je svako nastojanje oko jedinstva ljudi istovremeno borba za njihovu osobnost. Nema jedinstva ako se ne vrednuje osobnost. Bez osobnosti moglo bi se govoriti o jednini, ali ne i o jedinstvu. Jedinstvo je uvijek plod slobode i prihvaćanja drugoga baš jer je drugi. Bog je model kršćanskog jedinstva i pluralizma. U Bogu su jednina i množina prožete ljubavlju. Kršćanin je ‘ostavljen’ i ‘poslan’ u svijet da u njega udahnjuje novi duh. Svijet je potrebno obnoviti. U tome leži čovjekova odgovornost. Bijeg iz svijeta nije prezir svijeta niti osuda, nego traženje samoga sebe. Mnogima se dogodi da ih ‘izvanjski svijet’ (rekli bi svjetina) proguta pa se zaborave u samima sebi. Ni u kojem slučaju ne treba se prepustiti ‘modi svijeta’, nego svijet treba preporađati. To je kršćaninova misija u svijetu. Čovjekova odgovornost je osobito danas sudbonosna. Pa i kad postoji i opasnost da nas svijet ‘zaprlja’ ne možemo se iz njega povući. “Ne uzimam vas od svijeta…”. Ujedinjeni u ljubavi poštujmo različitosti. Poslani u svijet, preobrazimo ga. Ali budimo svjesni i toga da samo obnovljen čovjek može obnoviti svijet. m.l.

POBOŽNOST

  • Molitva krunice
    Svaki dan u 18 sati
  • Pobožnost sv. Antunu
    Utorkom prije večernje mise
  • Molitva Časoslova
    Srijedom u 18:15 sati
  • Euharistijsko klanjanje
    Četvrtkom nakon večernje mise
  • Križni put [u korizmi]
    Petkom u 18 sati
    Nedjeljom u 10:30 i 18 sati
  • ŽUPNA KATEHEZA

  • Niži razredi osnovne škole

    1. r. četvrtkom u 15 sati

    2. r. svaki drugi utorak u 15

    4. r. petkom – svaki drugi tjedan u 16

  • Prvopričesnici

    3. r. (A. Bauer) utorkom u 16

    3. r. (D. Tadijanović) svaki drugi utorak od 16 do 17,15

    3. a r. (Mitnica) svaka druga srijeda od 14,15 do 16,10

    3. b r. (Mitnica) svaka druga srijeda od 16,15 do 17.35

  • Viši razredi osnovne škole

    5., 6. r. petkom – svaki drugi tjedan u 17

    7. r. petkom u 17

    8. r. petkom u 20:00

  • Srednja škola
    1. r. petkom u 20 sati (Frama)
  • Krizmanici
    1. skupina: ponedjeljkom u 20 sati
    2. skupina: četvrtkom u 20 sati
    3. skupina: subotom u 10 sati
  • TJEDNI ŽUPNI SUSRETI

  • Frama

    Petkom u 20:00 sati

  • Zbor sv. Cecilije
    Utorkom i petkom nakon večernje mise
  • Zbor mladih “Vis Damjan”
    Četvrtkom u 19:30 sati
  • Dječji zbor “Glasnici sv. Bone”
    Subotom u 10 sati
  • Molitvena zajednica
    Ponedjeljkom nakon večernje mise
  • Ministranti
    Subotom u 11 sati
  • Zajednica sv. Marte
    Ponedjeljkom u 8 sati
  • Framica
    subotom u 11 sati
  • MJESEČNI ŽUPNI SUSRETI

  • Franjevački svjetovni red
    Prve srijede u mjesecu nakon večernje mise
  • Obiteljska zajednica
    Treće srijede u mjesecu nakon večernje mise
  • Vjera i svjetlo
    Druge nedjelje u mjesecu u 17 sati