Održan znanstveni simpozij „Franjevci u Vukovaru“

  • Održan znanstveni simpozij „Franjevci u Vukovaru“|7. svibnja 2020.

    U prigodi obilježavanja prve godišnjice od početka rada Franjevačkog muzeja u Vukovaru kao i Dana Grada Vukovara i njegovih nebeskih zaštitnika sv. Filipa i Jakova apostola, u organizaciji Franjevačkog samostana Vukovar, Područnoga centra Instituta Pilar u Vukovaru, Državnoga arhiva u Vukovaru i Gradskog muzeja Vukovar, 4. svibnja 2020. godine održan je znanstveni videosimpozij pod naslovom “Franjevci u Vukovaru”.

    O važnosti djelovanja vukovarskih franjevaca na duhovnom i obrazovnom planu, odnosno o neizbrisivom i, svakako, vrlo značajnom i upečatljivom tragu franjevačkog djelovanja u kontekstu povijesti i identiteta grada Vukovara govori i znanstveni simpozij Franjevci u Vukovaru, koji se održao u prostorima Franjevačkog samostana u Vukovaru 4. svibnja 2020. godine, i to prigodom prve godišnjice djelovanja Franjevačkog muzeja Vukovar i Dana grada Vukovara, 3. svibnja, posvećenog nebeskim zaštitnicima svetim apostolima Filipu i Jakovu. Zbog pandemije koronavirusa simpozij je održan u posebnim okolnostima, virtualno putem Zoom aplikacije. Znanstveni simpozij Franjevci u Vukovaru organizirao je Franjevački samostan u Vukovaru u suradnji s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar – Područnim centrom Vukovar, Državnim arhivom u Vukovaru i Gradskim muzejom Vukovar.

     

    Tijekom cjelodnevnog rada prezentirano je ukupno 25 vrlo zanimljivih znanstveno-stručnih priopćenja koja su obuhvatila povijest franjevačke prisutnosti u Vukovaru i vukovarskom kraju od srednjega vijeka do danas, od duhovnog do materijalnog aspekta, od izgradnje crkve i samostana početkom 18. stoljeća, preko stradanja i pustošenja u Domovinskom ratu, do poslijeratne obnove i revitalizacije samostanskog arhitektonskog, sakralnog, umjetničkog i knjižnog blaga. Sudionici, među kojima su bili povjesničari, demografi, teolozi, povjesničari umjetnosti, sociolozi, restauratori, konzervatori, muzeolozi i dr., putem zoom-platforme javljali su se iz Salzburga i Bregenza u Austriji te Samobora, Varaždina, Zagreba, Osijeka i Vukovara. Simpozij je otvorio predsjednik Programsko-organizacijskog odbora i vukovarski gvardijan fra Ivica Jagodić, a moderirao je dr. sc. Dražen Živić kao suorganizator u ime Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. Virtualnim načinom održavanja simpozija koordinirao je Darko Raguž, računalni tehničar i programer.

     

    Inače, ideja o održavanju simpozija nastala je kao rezultat provedbe projekta Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada Vukovara, zahvaljujući kojem je kompleks Franjevačkog samostana u Vukovaru nakon stradanja u Domovinskom ratu obnovljen u potpunosti. Tragični događaji, razaranja i okupacija u velikosrpskoj agresiji na Vukovar i Hrvatsku od 1991. do 1996. godine potencirali su potrebu za sustavnim prikupljanjem, valorizacijom, čuvanjem i prezentacijom građe Franjevačkog samostana u Vukovaru, zbog čega se pristupilo cjelokupnoj obnovi samostana. Pritom se, uz obnovljeni stambeni dio franjevačkih redovnika i klauzure, od 2015. do 2019. godine intenzivno radilo na uređenju Franjevačkog muzeja Vukovar, prostora na dvjema etažama, u koji su uvrštene i riznica s vrijednim umjetničkim blagom, galerija slika starih majstora i knjižnica raritetnih izdanja, nakon čega je posjetiteljima omogućen pristup crkvi, kripti, zvoniku i klaustru, te novoj samostanskoj knjižnici s čitaonicom, kao i ostalim sadržajima, poput vinoteke i suvenirnice, te vanjskog prostora u kojem se nalaze Dom svetoga Franje, kuća za duhovne obnove i smještaj hodočasnika, pastoralni centar svetoga Bone i prekrasan perivoj s pogledom na Dunav, gdje je postavljena spomen-ploča s popisom vukovarskih žrtava u Domovinskom ratu. Da su franjevci u Vukovaru stoljećima, pa tako na svojevrstan način i danas, nositelji ne samo duhovnog i vjerskog rasta nego i istraživačko-znanstvenog i kulturnog rada u sredini u kojoj djeluju, potvrđuje i znanstveni skup Franjevci u Vukovaru, nakon čijeg će se održavanja pristupiti radu na objavljivanju zbornika ovog izuzetno vrijednog i značajnog simpozija.

     

    O samostanu crtica više

    Kao upravitelji župe franjevci u Vukovar dolaze nakon oslobođenja vukovarskog područja od Osmanlija. To ujedno znači da su franjevci na prostoru grada Vukovara kontinuirano prisutni već više od tri stoljeća. Franjevački samostan početkom 18. stoljeća djeluje kao franjevačka rezidencija, a 1730. godine postaje punopravnim samostanom franjevačkog reda. Franjevački samostan u Vukovaru i crkva svetih Filipa i Jakova ubrajaju se među najstarije barokne građevine u gradu Vukovaru. Kamen temeljac za izgradnju tih dviju građevina postavljen je 1723. godine, s tim da je gradnja crkve završena 1733., dok je samostanski prostor građen u više faza do 1753. godine. Od samog početka svojeg djelovanja Franjevački samostan u Vukovaru bio je rasadište duhovnog i vjerskog života, ali i obrazovanja i kulture. Još u nedovršenom samostanu 1733. godine počinje djelovati provincijski studij filozofije, koji djeluje sljedećih pedeset godina do njegova ukinuća 1783. godine. Početkom 19. stoljeća, 1803., otvara se studij teologije, čije se djelovanje uz kraće prekide može pratiti sve do 1885. godine. A pored ovih dviju visokoškolskih ustanova, vukovarski franjevci 1736. godine osnivaju i javnu pučku školu, čime zasigurno u zajednici u kojoj su prisutni, osim u duhovnom i vjerskom pogledu,  djeluju vrlo aktivno i u kontekstu skrbi o općem obrazovanju. Plodan rad ovih učilišta ogleda se u bogatstvu samostanske knjižnice i velikom broju franjevaca, znanstvenika i pisaca koji su ih pohađali ili na njima djelovali. Uz knjižnu građu, sakupljena zbirka dokumenata, starih karata, kao i Franjevačka kronika pisana od 1723. godine do danas predstavljaju prvorazredni izvor za povijest grada Vukovara.

    Marina Jemrić / Dražen Živić

    Program videosimpozija Franjevci u Vukovaru

    560 total views, 1 views today