ŽUPA SV. FILIPA I JAKOVA VUKOVAR

Ove četiri slike nalaze se i danas u samostanskoj blagovaonici kao što su uvijek stojale: Ecce homo, Krug Martina Johanna Schmidta, ulje na pltanu, 1761. godina (1); Sv. Bonaventura, nepoznati autor, ulje na pltanu, oko 1750. godine (2); Portret fra Ivana Velikanovića, ulje na pltanu, poečtak 19. st. (3); Portret fra Josipa Jankovića, nepoznati autor, 18. st. Slika je restaurirana 1830. godine. Krsto Knobloch uz novčanu naknadu prepustio je uljanu sliku, koja predstavlja franjevca oca Josipa pl. Jankovića, Franjevčakom samostanu u Vukovaru. Krsto Knobloch sliku je naslijedio od bake Helle Knobloch rođene Janković. 

Franjevačke samostanske blagovaonice bile su, kao središnje okupljalište redovnika na blagovanje, obično urešavane slikama koje svojim sadržajem korespondiraju s namjenom prostorije. Dakako, to su najčešće prikazi Posljednje večere, no u Vukovaru je čeona stijena blagovaonice bila urešena veoma lijepom Večerom u Emausu koju je, prema podacima iz samostanske spomenice, izradio 1756. godine za samostan „slikar Pavao iz Pečuha“.[1] Ovu vrijednu sliku franjevci su odlaskom iz samostana 19. studenoga 1991. godine morali ostaviti u blagovaonici smotanu u svitak, te je do danas ostala izgubljena.

Ures blagovaonice dopunjali su portreti Sv. Franje Asiškog i Sv. Ivana Kapistranskoga, Sv. Bonaventure, svetih Ćirila i Metoda, Sv. Klare, pa Ecce Homo i Smrt Sv. Josipa. Vukovarski je samostan posjedovao i lijep portret provincijala Ivana Velikanovića Brođanina, a po hodnicima su bile izvješene barokne oltarne slike Sv. Antuna Padovanskoga i Sv. Josipa, pa slika Našašća svetoga Križa, slike Bez grijeha začete Djevice Marije i Sv. Jude Tadeja. [2]

Stari, vrlo dobro uščuvani stolovi, njih sedam, dobio je vukovarski samostan iz beogradskog samostana za gvardijana o. Antuna Bibića, Vukovarca, godine 1739., kad je taj samostan dokinut.[3] Nažalost, stolovi su kao i ostali samostanski inventar nestali. Prema fotografijama starih stolova izrađeni su novi (2007.).

Za vrijeme okupacije samostanska blagovaonica, kao i sve vukovarske kuće, opustošena je, a bačvasti svodovi urešeni djelima majstora Franje Horvata i Antona Brolla 1911. godine, ostavljeni su na nemilost propadanju.

Od šest portreta rađenih u žbuci na zidu samo su dva malim dijelom sačuvana (za vrijeme progonstva) i, koliko je bilo moguće, restaurirana. Danas su postavljeni u samostanskom hodniku na ogled.

U sklopu samostanske obnove i preseljenjem braće franjevaca 2005. godine iz stana u samostan, obnavlja se i blagovaonica koja je u ratu potpuno devastirana, a velika slika „Emaus“ koja se protezala preko cijelog zapadnog zida bila je otuđena. Godine 2006./2007. blagovaonicu je pod stručnim vodstvom Hrvatskog restauratorskog zavoda majstorski obnovio restaurator György Kiss.

Samostanska blagovaonica nakon uspješne obnove

Ovalne slike – ulja na platnu je prema uzorcima starih slika na bačvastim svodovima izradila akademska slikarica Zrinka Kralj iz Rijeke. To su portreti sv. Ljudevita i sv. Elizabete – zaštitnika Franjevačkog svjetovnog reda, zatim sv. Ćirila i Metoda – zaštitnika Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda, te sv. Franje – osnivača Reda manje Braće i sv. Ivana Kapistranskog – obnovitelja Reda manje braće u Srijemu i Slavoniji.

Hrastovu drvenu zidnu oplatu je prema izvornim fotografijama sačuvanim u Restauratorskom odjelu Ministarstva kulture u Osijeku projektirao dipl. ing. arh. Emil Kolar iz Vukovara. Stolarske radove zidnih oplata izveli su majstori iz Klanjca, a stolove je prema istim nacrtima izradio mladi stolarski majstor Ivica Funarić – „VIF Stolarija Bilje“. Podni mozaik u kombinaciji hrasta i jasena je u dogovoru s restauratorima i projektnim uredom odabrao tadašnji gvardijan fra Zlatko Špehar u „Spačvi“ u Vinkovcima.

Danas je obnovljena blagovaonica s lijepim štukaturnim ukrasnim okvirima i ovalnim slikama kao i s cijelom slikarskom ornamentikom lijepog i uzornog izgleda i ugođaja.