Glazbeni arhiv

Glazbena arhivska građa

Rukopisni Kantual, Marijan Jaić

Marijan Jaić, Rukopisni kantual, 19. st.

Modona di, Andrea, Harmonijski kantual

Modona di, Andrea, Canto harmonico in cinque parti diviso, … Modona, 1690. v8*. Ad Simplicem Usum Fr. Franciscus de Valkovarino. Pro Conventu Valkovar. Anno 1722.

 

Prema Izvještaju o glazbenoj baštini koju su popisivali L. Šaban i Z. Blažević iz 1980. godine[1] navodimo glavna glazbena djela vukovarskog samostana, za koji autori navode da je najbogatiji po sačuvanim glazbenim rukopisima.

 

Ima pet rukopisnih kantuala:

  1. Kantual Josipa Marije Cordansa iz 1750. veliki folio format sa 297 str. Takve kantuale dao je nabaviti za sve samostane svoje Provincije Vukovarac fra Josip Janković. Ovaj primjerak pripadao je osječkom samostanu.
  2. Kantual Josipa Marije Cordansa iz 1750. veliki folio format sa 294 str. naslovljen CHORVS seu MISSAE CHORALES pro conventu SS. Philippi et Jacobi Valcovarini.
  3. Kantual fra Filipa Kapušvarca iz 1735. godine.
  4. Kantual fra Franje Filipovića, Vukovarca iz 1722. godine
  5. Orguljaški priručnik fra Antuna Sandukčića iz Cernika iz 1732. godine.
Orguljaški priručnik, fra Antun Sandukčić

Orguljaški priručnik fra Antuna SAndukčića iz Cernika iz 1732. godine. Fra Andrija Sandukčić (Cernik, 1654. – Vukovar. 26. siječnja 1733.). Službovao je u Vukovaru i bio vikar samostana. Samostanska kronika kod njegove smrti svjedoči: otac veoma čestita života.

Franjo Kuhač spominje da je vidio Jaićevu kajdanku, a pronašao je prijepis iz XVIII. stoljeća jedine poznate simfonije Amanda Ivančića, te se pretpostavlja da se izvodila u Vukovaru.

Marijan Jaić, Napivi bogoljubnih cerkvenih pisamah

Marijan Jaić, Napivi bogoljubnih cerkvenih pisamah ponajviše u poznatoj pismarici, Vincu naimenovanoj, … Budim, 1850. 4* Pro Choro SS. Philippi et Jacobi Apost, Vukovarini

Glazbeni arhiv čuva i rukopise i notne zapise: fra Kamila Kolba, Hruze i drugih autora.

U zbirci je nekoliko tiskanih glazbenih priručnika iz XVIII. stoljeća, te bogata zbirka kantuala, pjesmarica i drugih glazbenih izdanja od Jaićevih „Napiva“ iz 1850. pa sve do naših dana.

Prema izvorima koji su danas dostupni samo u literaturi, rukopisna glazbena građa vukovarskog franjevačkog samostana je najbogatija brojem jedinica među podunavskim samostanima Reda.[2] Arhivska građa kao i cijela knjižnica zajedno je sa samostanom pretrpjela velika oštećenja tijekom rata i okupacije.

Crkvena glazbeno-arhivska građa vukovarskog franjevačkog samostana je „iz progonstva“ napokon vraćena tek 2004. godine, a 2010., pod stručnim vodstvom mr. sc. Branke Ban započeto je sređivanje vukovarske glazbeno-arhivske knjižne građe. Kataloška slika ovog franjevačkog slavonsko-srijemskog lokaliteta tek će se nakon sređivanja moći upotpuniti i postaviti u kontekst hrvatske crkvene literature – s posebnim osvrtom na Vukovar.



[1] Ladislav ŠABAN i Zdravko BLAŽEVIĆ (1980.), Izvještaj o dvogodišnjem sređivanju triju glazbenih zbirki u Osijeku i o pregledu glazbenih rukopisa i knjiga u franjevačkim samostanima u Slavoniji i Srijemu, // Arti musices, 11, Zagreb, str. 47-101.

[2] Ladislav ŠABAN i Zdravko BLAŽEVIĆ (1980.), Izvještaj o dvogodišnjem sređivanju triju glazbenih zbirki u Osijeku i o pregledu glazbenih rukopisa i knjiga u franjevačkim samostanima u Slavoniji i Srijemu…, str. 88.

 

1,064 total views, 1 views today