Povijesna prisutnost

 

Grb Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda

Povijesno je utvrđeno da su franjevci već od XIII. stoljeća imali svoje samostane u Ugarskoj i u međuriječju između Dunava i Save. Prvi pisani podatci o franjevcima u povijesnim pokrajinama Slavoniji i Srijemu datiraju iz XIV. stoljeća. Prvi se zapravo 1301. godine spominje samostan u Baču, na lijevoj obali Dunava, iz kojega su franjevci osnovali i gradili franjevački samostan u Vukovaru. Od 1723. godine o. Marko Dragojević kao predstojnik vukovarske rezidencije potpuno je nezavisan, a na provincijskom kapitulu u Sinju 23. svibnja 1730. godine ishođeno je dopuštenje da se vukovarska rezidencija može formalno smatrati samostanom. To je najvažniji događaj za postojanje i djelovanje franjevaca u Vukovaru.[1]

 

Danas Franjevački samostan u Vukovaru pripada Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda sa sjedištem u Zagrebu (osnovanoj 1900. godine).

Veduta Vukovara s jednim od najstarijih prikaza Franjevačke crkve iz 1820. godine (J. Alth i F. Kunicke).

Dolaskom osmanlijske vlasti tridesetih godina XVI. stoljeća franjevci su se zajedno s pukom skrivali po močvarama i gustim, te tako teško prohodnim slavonskim šumama, podalje od puteva i na teže pristupačnim terenima. Kako je turska vlast potrajala, franjevački se samostani nisu mogli održati. Ipak, i u tim okolnostima franjevci su za cijelo vrijeme turske vlasti obnašali dušobrižničku službu.

Nakon protjerivanja Turaka 1687. godine, franjevci dolaze u Vukovar (1688.) gdje su zatekli ruševnu drvenu crkvicu podignutu u tursko vrijeme. Prvi upravitelj župe u Vukovaru spominje se 1695. godine fra Martin iz Nijemaca.

Izgradnjom samostana i crkve u Vukovaru samostan postaje rasadište vjere, obrazovanja i kulture. Franjevci su bili neposredni nositelji prvog javnog pučkog školstva za katoličku mladež (od 1736.). Uprava ondašnje franjevačke provincije već je 1733. godine u vukovarskom samostanu otvorila provincijski studij filozofije, koji je djelovao punih pola stoljeća, do 1783. godine. Odredbom provincijske uprave 1803. godine u Vukovaru se otvara studij teologije, koji uz male prekide traje sve do 1885. godine. U razmaku od 80 godina u vukovarskom samostanu su se predavali svi teološki predmeti i izredali mnogi učeni i sposobni lektori i doktori teologije. Teološki studij baš kao i filozofski u XVIII. stoljeću provodio se po odredbama crkvenih i redovničkih propisa.[2]

Motiv iz života sv. Ivana Kapistrana na kaležu, 1749.

Franjevačka crkva i samostan na cehovskoj diplomi, 1825.

Kroz to dugo vrijeme franjevački samostan u Vukovaru je bio veliko duhovno središte, ne samo za grad Vukovar nego i za širu okolicu. Vukovarski vjernici su dobro shvaćali da su crkva i samostan bili i ostali čuvari hrvatskoga jezika i cjelovitoga hrvatskoga identiteta. Franjevci su od samog početka svojega djelovanja na vukovarskom području imali važnu ulogu i ostavili su neizbrisiv trag u razvoju toga kraja.[3]

Iz središnje vukovarske župe sv. Filipa i Jakova 1965. godine osnovana je župa sv. Josipa Radnika u Borovu naselju – Vukovar 2, a 24. kolovoza 2003. osnovana je i treća vukovarska župa BDM Kraljice mučenika kojoj je pripala i filijala Bogdanovci.


[1] Prema: Paškal CVEKAN, Vukovar i Franjevci, Vukovar, 1980.; Ivan STRAŽEMANAC, Povijest Franjevačke provincije Bosne Srebrene

[2] Prema: Paškal CVEKAN, Vukovar i Franjevci…; Vlado HORVAT, Franjevci i Vukovar, u:  Franjevački samostan i crkva sv. Filipa i Jakoba – Baština i obnova, Gradski muzej Vukovar, Vukovar, 1998., str. 19-21.

[3] Ivana BENDRA, Franjevci u Vukovaru, u: Vukovarski zbornik, br. 4, Ogranak Matice hrvatske Vukovar, Vukovar, 2009., str. 172.

Povijesna djela iz vukovarske franjevačke knjižnice.

   

Nastale župe i crkve iz glavne vukovarske župe sv. Filipa i Jakova:

Župa sv. Josipa Radnika u Borovu naselju.

  

Treća vukovarska župa na Sajmištu BDM Kraljice mučenika kojoj pripada i filijalna crkva sv. Leopolda Bogdana Mandića u Bogdanovcima.

  

5,794 total views, 1 views today

POBOŽNOST

  • Molitva krunice
    Svaki dan u 18 sati
  • Pobožnost sv. Antunu
    Utorkom prije večernje mise
  • Molitva Časoslova
    Srijedom u 18:15 sati
  • Euharistijsko klanjanje
    Četvrtkom nakon večernje mise
  • Križni put [u korizmi]
    Petkom u 18 sati
    Nedjeljom u 10:30 i 18 sati
  • ŽUPNA KATEHEZA

  • Niži razredi osnovne škole

    1. r. četvrtkom u 15 sati

    2. r. svaki drugi utorak u 15

    4. r. petkom – svaki drugi tjedan u 16

  • Prvopričesnici

    3. r. (A. Bauer) utorkom u 16

    3. r. (D. Tadijanović) svaki drugi utorak od 16 do 17,15

    3. a r. (Mitnica) svaka druga srijeda od 14,15 do 16,10

    3. b r. (Mitnica) svaka druga srijeda od 16,15 do 17.35

  • Viši razredi osnovne škole

    5., 6. r. petkom – svaki drugi tjedan u 17

    7. r. petkom u 17

    8. r. petkom u 20:00

  • Srednja škola
    1. r. petkom u 20 sati (Frama)
  • Krizmanici
    1. skupina: ponedjeljkom u 20 sati
    2. skupina: četvrtkom u 20 sati
    3. skupina: subotom u 10 sati
  • TJEDNI ŽUPNI SUSRETI

  • Frama

    Petkom u 20:00 sati

  • Zbor sv. Cecilije
    Utorkom i petkom nakon večernje mise
  • Zbor mladih “Vis Damjan”
    Četvrtkom u 19:30 sati
  • Dječji zbor “Glasnici sv. Bone”
    Subotom u 10 sati
  • Molitvena zajednica
    Ponedjeljkom nakon večernje mise
  • Ministranti
    Subotom u 11 sati
  • Zajednica sv. Marte
    Ponedjeljkom u 8 sati
  • Framica
    subotom u 11 sati
  • Kateheze za odrasle

    Utorkom u 19:15

  • MJESEČNI ŽUPNI SUSRETI

  • Franjevački svjetovni red
    Prve srijede u mjesecu nakon večernje mise
  • Obiteljska zajednica
    Treće srijede u mjesecu nakon večernje mise
  • Vjera i svjetlo
    Druge nedjelje u mjesecu u 17 sati